HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA PAZIN
1
2
3
4
5
6
7
8

Novosti


25.6.2020.
24. lipnja 1859. u Solferinu je rođen Crveni križ

24. lipnja 1859. u Solferinu je rođen Crveni križ

Švicarac Jean-Henry Dunant (8. svibnja 1828., Ženeva – 30. listopada 1910., Heiden) zatekao se 24. lipnja 1859. godine na bojnom polju kod Solferina i svjedočio patnjama, agoniji i smrti tisuća vojnika. Nakon bitke između austrijske i francusko-sardinijske vojske, na bojnom je polju ostalo 40.000 ranjenih i poginulih vojnika. Postojeće zdravstvene službe nisu imale dovoljno ljudi i materijalnih sredstava za pomoć svima. Dunant je uz pomoć mještana organizirao pomoć ranjenicima u obližnjim crkvama i kućama, bez obzira kojoj strani u sukobu pripadali ponavljajući kako su svi ljudi braća (tal. "Siamo tutti fratelli").

Dunant je događaj opisao u knjizi pod nazivom "Sjećanje na Solferino", objavljenoj 1862. godine. U knjizi je istaknuo: potrebu osnivanja društava za pomoć koja bi u vrijeme mira obrazovala dobrovoljce za pomoć vojnim sanitetskim službama u ratu; zaštitu ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju; te sklapanje međunarodnih ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i društava za pružanje pomoći kao i poštivanje njihove neutralnosti.


Dana 8. svibnja obilježava se Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u znak počasti Henryju Dunantu, utemeljitelju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.


1859. godina – bitka kod Solferina
1863. godine (17. veljače u Ženevi) Odbor petorice osnovao je Međunarodni odbor za pomoć ranjenim vojnicima koji od 1876. godine nosi naziv Međunarodni odbor Crvenog križa
1863. godine sazvana je međunarodna konferencija u Ženevi koja je okupila predstavnike 16 država i 4 organizacije. Na konferenciji je usvojeno 10 rezolucija koje su temelj za početak djelovanja Međunarodnog Crvenog križa (danas poznatog kao Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca). Države su pozvane na osnivanje društava za pomoć (buduća nacionalna društva) koja trebaju staviti pod posebnu zaštitu i čiji pripadnici trebaju biti obilježeni znakom crvenog križa na bijeloj podlozi. Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca nastao je i postoji voljom država.
1864. – I. Ženevska konvencija o poboljšanju uvjeta ranjenika u vojskama u ratu
1876. godine neke države odlučile su koristiti znak crvenog polumjeseca na bijeloj podlozi
1901. godine prva Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Henryju Dunantu, osnivaču Crvenog križa
1917. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je  Međunarodnom odboru Crvenog križa
1919. godine (5. svibnja u Parizu) osnovana je Liga društava Crvenog križa; od 1983. godine nosi naziv Liga društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a 1991. godine mijenja ime u Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca
1928. godine usvojen je Statut Međunarodnog Crvenog križa (revidiran i dopunjen 1952., 1986.,1995. i 2006. godine)
1944. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Međunarodnom odboru Crvenog križa

Ženevske konvencije revidirane su i dopunjavane (od 1864. do 1949. godine) tako da danas govorimo o Četiri Ženevske konvencije iz 1949. godine:
I. – za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu
II. – za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru
III. – o postupanju s ratnim zarobljenicima
IV. – o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata

1963. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Međunarodnom odboru Crvenog križa i Međunarodnoj federaciji društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca
1965. godine usvojeno je sedam temeljnih načela Pokreta, u njihovom današnjem obliku, a 1986. godine ugrađeni su u Statut Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (koji je tim Statutom i dobio svoje današnje ime)

1977. godine usvojeni su Dopunski protokoli Ženevskim konvencijama iz 1949. godine:
I. – o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba
II. – o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba
 
2005. godine usvojen je III. Dopunski protokol Ženevskim konvencijama iz 1949. godine o dodatnom znaku raspoznavanja (znak III. Protokola)
 2006. godine Međunarodna konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca znak III. Protokola naziva crveni kristal


Preuzeto sa www.hck.hr

Više..

24.6.2020.
Potreban je daljnji oprez i pridržavanje zaštitnih mjera

Potreban je daljnji oprez i pridržavanje zaštitnih mjera

Nakon određenog razdoblja bez oboljelih od COVIDA-19, Hrvatska ponovno bilježi nove slučajeve zaraze koronavirusom. Podsjećamo da je i dalje važno pridržavati se preventivnih mjera za smanjivanje rizika od širenja koronavirusa.

Koronavirus širi se kapljičnim putem te preventivne mjere za smanjivanje rizika od njegova širenja podrazumijevaju:

  • održavanje fizičke udaljenosti od 1,5 do 2 metra u svim unutarnjim i vanjskim prostorima;
  • izbjegavanje bliskog kontakta poput rukovanja i grljenja;
  • izbjegavanje dodira sluznice očiju, nosa i usta;
  • redovito pranje ruku (toplom) vodom i sapunom u trajanju od 30 sekundi i/ ili sredstvom za dezinfekciju ruku;
  • korištenje zaštitne maske u zatvorenim i otvorenim prostorima gdje se nalazi veći broj osoba;
  • redovito održavanje higijene predmeta i prozračivanje prostora; 
  • kod kihanja i kašljanja pokrivanje usta i nosa papirnatom maramicom, nakon čega je potrebno oprati ruke;
  • kod socijalnog kontakta s oboljelom osobom korištenje jednokratne zaštitne maske i održavanje udaljenosti od 1,5 do 2 metra;
  • pridržavanje osnovnih načela higijene u kontaktu sa životinjama;
  • konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, temeljito pranje voća i povrća zdravstveno ispravnom vodom; 

  • javljanje liječniku u slučaju povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja;
  • ostanak zaposlenika kod kuće za dobrobit i očuvanje vlastitog i tuđeg zdravlja;
  • za vrijeme putovanja pridržavanje općih pravila o higijeni ruku i hrane.

Preuzeto sa www.hck.hr

Više..

24.6.2020.
Zaštita zdravlja od vrućine

Zaštita zdravlja od vrućine

ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VRUĆINE - PREPORUKE ZA JAVNOST, 2020. godina

 

Rashladite svoj dom

·       Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka između 8 i 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije dobi iznad godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.

·         Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.

·         Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.

·         Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

·         Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.

·         Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner), zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

·      Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti vezane uz velike vrućine.

 

Klonite se vrućine

·         Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.

·         Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).

·         Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem dijelu dana.

·         Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate fizički raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.

·         Potražite sjenu u hladu.

·         Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.

·    Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.

·         Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

·         Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na  to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

·         Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i sl.

·       Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu na glavu i nosite sunčane zaštitne naočale.

·         Koristite laganu posteljinu poput plahti, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

·         Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

·         Jedite češće manje obroke.


Pomozite drugima

·         Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

·         Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

·         Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).

·         Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

·         Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

 

Ako imate zdravstvene probleme

·         Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.

·         Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

 

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

·     Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

·         Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.

·    Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

·         Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.


Ako neki član vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju, nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnijem prostoru, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature 25–30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u ležeći bočni položaj.


Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!


Važni telefonski brojevi

·         Hitna medicinska služba -194

·         Europski broj za hitne službe - 112



Preporučene mjere zaštite zdravlja od vrućine za osobe starije dobi

Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju visokim temperaturama zraka iznad 30°C, a osobito za osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:

 

1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;

 

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom;

 

3. Nužno je redovito dnevno uzimanje dovoljno tekućine (8 čaša negazirane vode, čaj, juha, varivo). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;

 

4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestala kontrola krvnog tlaka;

 

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože (dehidracije) znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj službi;

 

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;

 

7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona te kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

 

8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;

 

9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretanje u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (park, šetnica uz more, jezero ili rijeku, boravak u vrtu, voćnjaku i slično). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravati prostorije u kojima starija osoba prebiva.




Više..

12.6.2020.
Svjetski dan darivatelja krvi

Svjetski dan darivatelja krvi

Dragi darivatelji/ice krvi!

Čestitamo vam Svjetski dan darivatelja krvi!



14. lipnja 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i zemlje diljem svijeta obilježit će Svjetski dan darivatelja krvi.

Sigurna krv dobivena dobrovoljnim i besplatnim darivanjem stalna je potreba i od iznimnog je značaja kako u liječenju kroničnih bolesnika tako i u hitnim slučajevima svih vrsta (prirodne katastrofe, nesreće, oružani sukobi itd.)

Teškim kroničnim bolesnicima omogućuje duži život i višu kvalitetu života, ima vitalnu ulogu u složenim medicinskim i kirurškim zahvatima te je izrazito važna u liječenju rodilja i u neonatalnoj skrbi.

U svijetu pristup sigurnoj krvi i dalje je privilegija rijetkih. Većina zemalja s niskim i srednjim dohotkom bori se za dostupnost sigurne krvi jer su donacije nedostatne, a opreme za testiranje krvi malo. Globalno, 42% krvi prikupljeno je u zemljama s visokim dohotkom, u kojima živi samo 16% svjetskog stanovništva.

Dostatna i kontinuirana opskrba sigurnom krvlju može se osigurati samo od  dobrovoljnih neplaćenih davatelja i to redovitim davanjem krvi. Zbog toga je Svjetska zdravstvena skupština 2005. godine odredila poseban dan kojim se zahvaljuje davateljima krvi i potiče više ljudi da daju krv besplatno. 

Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se svake godine 14. lipnja. Uz zahvalnost darivateljima krvi, obilježavanje tog dana služi ujedno i za podizanje svijesti stanovništva o globalnoj potrebi za sigurnom krvlju ističući kako svi mogu dati svoj doprinos.

Tema kampanje za ovogodišnji Svjetski dan darivatelja krvi je " Sigurna krv spašava živote " pod sloganom " Daruj krv i učini svijet zdravijim ". 

Ideja je usredotočiti se na doprinos koji pojedinac – dobrovoljni davatelj krvi može dati za poboljšanje zdravlja svih ostalih u zajednici. 

Kontinuirano dobrovoljno davanje krvi potrebno je u cijelom svijetu, kako bi se pojedincima i zajednicama osigurao pristup sigurnoj i provjerenoj krvi i krvnim pripravcima u normalnim i u hitnim situacijama. Kroz kampanju pozivamo što više ljudi širom svijeta da postanu spasioci redovitim dobrovoljnim davanjem krvi.

Dan i tema su također poziv na akciju vladama, nacionalnim zdravstvenim tijelima i nacionalnim službama za transfuziju krvi kako bi osigurali odgovarajuće resurse i uspostavili sustave i infrastrukture za povećanje prikupljanja krvi od dobrovoljnih, neplaćenih davatelja krvi. Te mjere obuhvaćaju pružanje kvalitetne donatorske skrbi i odgovarajuću kliničku upotrebu krvi (uspostaviti sustave za nadzor nad cijelim lancem transfuzije krvi).

Više..

Kalendar događanja

Srpanj
1 2 3 4 5
6 7 8 9 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31


Info i kontakt

Gradskog društva Crvenog križa Pazin

Adresa

Prolaz Ernesta Jelušića 2
52000 Pazin

Telefon/Fax

Telefax: 052/ 624-079
Telefon: 052/623-405
Ravnateljica: 091 5392549
Dnevni boravak/voditelj pomoći u kući: 052/623-039

Podaci o udruzi

Registarski broj: 18000316
RNO broj: 0010260
NKO broj: 8899 OIB: 35895756430
MB: 03159329
Žiro-račun: HR942402006-1100134118 (ERSTE BANKA)

Rješenjem Ureda državne uprave u IŽ Klasa: UP/I-550-01/16-01/11, Ur.broj: 2163-05-03-16-12 udruzi je odobreno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći sukladno čl. 2 Zakona o humanitarnoj pomoći(NN 102/15)

<