Zaštita zdravlja od vrućine

Rashladite svoj dom

·       Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka između 8 i 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije dobi iznad godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.

·         Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.

·         Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.

·         Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

·         Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.

·         Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner), zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

·      Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine

·         Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.

·         Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).

·         Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem dijelu dana.

·         Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate fizički raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.

·         Potražite sjenu u hladu.

·         Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.

·    Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.

·         Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

·         Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na  to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

·         Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i sl.

·       Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu na glavu i nosite sunčane zaštitne naočale.

·         Koristite laganu posteljinu poput plahti, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

·         Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

·         Jedite češće manje obroke.

Pomozite drugima

·         Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

·         Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

·         Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).

·         Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

·         Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

·         Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.

·         Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

·     Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

·         Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.

·    Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

·         Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju, nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnijem prostoru, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature 25–30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u ležeći bočni položaj.

Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Važni telefonski brojevi

·         Hitna medicinska služba -194

·         Europski broj za hitne službe - 112

Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju visokim temperaturama zraka iznad 30°C, a osobito za osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:

1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom;

3. Nužno je redovito dnevno uzimanje dovoljno tekućine (8 čaša negazirane vode, čaj, juha, varivo). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;

4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestala kontrola krvnog tlaka;

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože (dehidracije) znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj službi;

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;

7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona te kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;

9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretanje u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (park, šetnica uz more, jezero ili rijeku, boravak u vrtu, voćnjaku i slično). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravati prostorije u kojima starija osoba prebiva.